Inzulinska rezistencija je stanje u kojem ćelije tijela ne reaguju efikasno na hormon inzulin. To znači da tijelo mora proizvoditi više inzulina kako bi održalo normalan nivo šećera u krvi. Dugoročno, ovaj poremećaj može povećati rizik od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti i drugih metaboličkih oboljenja.
Kako nastaje inzulinska rezistencija
Inzulin je hormon koji gušterača luči kako bi pomogao ćelijama da apsorbuju glukozu iz krvi i koriste je za energiju. Kada ćelije postanu otporne na inzulin, glukoza se zadržava u krvi, prisiljavajući gušteraču da proizvodi još više inzulina. Vremenom, to može dovesti do iscrpljivanja funkcije gušterače i razvoja dijabetesa.
Uzroci inzulinske rezistencije
- Nezdrava ishrana – Konzumacija visoko prerađenih ugljikohidrata, šećera i trans masti može doprinijeti razvoju ovog stanja.
- Nedostatak fizičke aktivnosti – Vježbanje poboljšava osjetljivost ćelija na inzulin i pomaže u regulaciji nivoa šećera u krvi.
- Genetska predispozicija – Neki ljudi su genetski skloniji ovom problemu, što znači da imaju veći rizik od razvoja inzulinske rezistencije čak i uz zdrav način života.
- Prekomjerna tjelesna masa – Višak masnog tkiva, posebno u predjelu stomaka, može smanjiti sposobnost tijela da pravilno koristi inzulin.
- Hronični stres i loš san – Povišen nivo kortizola može dodatno narušiti osjetljivost na inzulin.
Simptomi inzulinske rezistencije
- Hronični umor
- Pojačan osjećaj gladi, posebno želja za slatkišima
- Povećanje tjelesne mase, posebno u predjelu stomaka
- Zamagljen vid
- Povišen nivo šećera u krvi
- Tamne mrlje na koži (acanthosis nigricans), posebno na vratu, pazuhu i preponama
Dijagnostika inzulinske rezistencije
Inzulinska rezistencija se najčešće dijagnostikuje laboratorijskim analizama:
- Test tolerancije na glukozu
- HOMA-IR indeks (procjena inzulinske rezistencije)
- Nivo inzulina natašte
- Nivo HbA1c (prosjeka šećera u krvi tokom posljednja tri mjeseca)
Kako poboljšati osjetljivost na inzulin?
- Pravilna ishrana – Fokus na integralne žitarice, proteine, zdrave masti i vlakna.
- Redovna fizička aktivnost – Aerobne vježbe poput brzog hodanja, plivanja i biciklizma, uz trening snage, mogu značajno poboljšati osjetljivost ćelija na inzulin.
- Smanjenje stresa – Hronični stres povećava lučenje kortizola, što može negativno uticati na regulaciju inzulina.
- Dovoljan unos vlakana – Namirnice bogate vlaknima usporavaju apsorpciju glukoze i pomažu u stabilizaciji nivoa šećera u krvi.
- Dovoljno sna – Nedostatak sna može povećati otpornost na inzulin i podstaći prejedanje.
- Dodaci prehrani – Magnezijum, omega-3 masne kiseline i cimet mogu pomoći u poboljšanju osjetljivosti na inzulin.
Inzulinska rezistencija je ozbiljno stanje koje može imati dugoročne posljedice po zdravlje. Pravovremenim promjenama u načinu života moguće je poboljšati osjetljivost tijela na inzulin i smanjiti rizik od razvoja dijabetesa. Edukacija, pravilna ishrana, fizička aktivnost i smanjenje stresa ključni su faktori u prevenciji i upravljanju ovim stanjem.
Povezani sadržaj:
Nutricionistički savjeti za zdravu ishranu
Kako uspješno smršati uz kalorijski deficit
Izvor i dodatne informacije: National Institutes of Health
Povratak na Enciklopediju zdrave ishrane