Krvni pritisak je sila kojom krv pritiska zidove arterija dok cirkuliše kroz tijelo. Ova sila je ključna za održavanje protoka krvi, isporuku kiseonika i hranjivih materija organima, ali i za eliminaciju otpadnih tvari iz organizma. Krvni pritisak nije statičan – varira tokom dana u zavisnosti od aktivnosti, stresa, ishrane i općeg zdravstvenog stanja.
Kako se mjeri krvni pritisak?
Krvni pritisak se izražava u milimetrima živinog stuba (mmHg) i sastoji se od dvije vrijednosti:
- Sistolički pritisak – predstavlja pritisak u arterijama kada srce pumpa krv (gornja vrijednost).
- Dijastolički pritisak – predstavlja pritisak u arterijama kada je srce u fazi odmora između otkucaja (donja vrijednost).
Normalana vrijednost krvnog pritiska kod zdravih odraslih osoba iznosi otprilike 120/80 mmHg. Vrijednosti koje odstupaju od ovog raspona mogu ukazivati na zdravstvene probleme.
Tipovi krvnog pritiska
- Normalan krvni pritisak – Sistolički pritisak ispod 120 mmHg i dijastolički ispod 80 mmHg.
- Povišen krvni pritisak (hipertenzija) – Kada je sistolički pritisak 130 mmHg ili viši, ili dijastolički 80 mmHg ili viši.
- Nizak krvni pritisak (hipotenzija) – Kada su vrijednosti značajno ispod 90/60 mmHg.
Uzroci i faktori rizika
Na krvni pritisak utiču mnogi faktori, uključujući:
- Ishranu – Prekomjeran unos soli, šećera i zasićenih masti može dovesti do povišenog pritiska, dok ishrana bogata vlaknima, omega-3 masnim kiselinama i kalijem može pomoći u regulaciji.
- Tjelesna aktivnost – Redovna fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju i održava zdrav nivo krvnog pritiska.
- Stres – Dugotrajan stres može izazvati povišen pritisak usljed prekomjernog lučenja kortizola.
- Tjelesna težina – Goaznost povećava rizik od hipertenzije.
- Genetika – Pojedinci s porodičnom historijom hipertenzije skloniji su ovom problemu.
- Unos tečnosti – Dehidracija može uzrokovati pad krvnog pritiska.
Kako krvni pritisak utiče na zdravlje?
Visok krvni pritisak može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući:
- Srčane bolesti (infarkt, srčana insuficijencija)
- Moždani udar
- Oštećenje bubrega
- Očne probleme
- Problemi sa pamćenjem i koncentracijom
Nizak krvni pritisak može uzrokovati:
- Vrtoglavicu i nesvjesticu
- Slabu cirkulaciju
- Šok u ekstremnim slučajevima
Kako prirodno regulisati krvni pritisak?
- Smanjiti unos soli i procesuirane hrane
- Unositi više voća i povrća bogatog kalijem (banane, špinat, avokado)
- Povećati unos vode kako bi se spriječila dehidracija
- Redovno vježbati – čak i brza šetnja može pomoći
- Smanjiti stres kroz tehnike opuštanja poput meditacije i dubokog disanja
- Održavati zdravu tjelesnu težinu
Veza krvnog pritiska i kalorijskog deficita
Kalorijski deficit, odnosno unos manje kalorija nego što tijelo troši, može doprinijeti smanjenju visokog krvnog pritiska. Gubitak suvišnih kilograma smanjuje opterećenje srca i poboljšava cirkulaciju. Međutim, prevelik deficit može dovesti do niskog krvnog pritiska, umora i vrtoglavice.
Krvni pritisak je jedan od najvažnijih pokazatelja zdravlja kardiovaskularnog sistema. Redovno mjerenje i održavanje optimalnih vrijednosti može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih bolesti. Uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i upravljanje stresom ključni su faktori za kontrolu krvnog pritiska.
Vezani sadržaj:
Šta je indeks tjelesne mase (BMI)?
Izvor i više informacija o krvnom pritisku i zdravlju srca: American Heart Association (AHA)